|
Dizajn u službi poslovanja Uspješno dizajniran prostor, poput uspješnog poslovnog projekta, ne nastaje sam od sebe, vec je naprotiv, plod pažljiva istraživanja, planiranja i sakupljanja pojedinih komponenti.
Iako je estetski oblikovan poslovni prostor vitalan dio vizualnog identiteta tvrtke i kao takav ima bitnu ulogu u prezentaciji tvrtke klijentima i poslovnim partnerima, ne smije se zanemariti ni njegova funkcionalnost.
Samo ako postoji ravnoteža izmedu funkcije i forme, tj. izmedu prakticnog i vizualnog aspekta prostora, može se reci da je prostor uspješno dizajniran.
Prilikom planiranja dizajna Vašeg ureda nekoliko stvari morate uzeti u obzir: budžet kojim raspolažete, broj i potrebe zaposlenika te njihove svakodnevne aktivnosti i dob, vrstu djelatnosti koja ce se obavljati, karakteristike prostora u kojem ce ured biti smješten, ergonomski ispravan namještaj i raspored namještaja. Ne zaboravite da dizajn prostora ne ukljucuje samo namještaj, vec i druge elemente poput elektronickih instalacija i opreme, boja, osvjetljenja, obrade zidova i poda.
Dizajn prostora u službi zaposlenika
S obzirom da se na radnom mjestu u prosjeku provodi cetrdeset i više sati tjedno, veoma je važno da se dizajn istog ne kosi sa potrebama najvažnijeg poslovnog resursa – zaposlenika. Stoga su u posljednjih 30 godina napravljena znatna poboljšanja u ergonomiji uredskog namještaja.
Ergonomija se definira kao znanost koja traži nacin da rad i radne uvjete prilagodi osobama koje obavljaju taj rad; a takoder i kao istraživanje problema s kojima se ljudi susrecu prilikom prilagodavanja svom okolišu.
Naime, istraživanja provedena diljem cijelog svijeta su dokazala da je ergonomski ispravan radni prostor ugodniji zaposlenicima, pozitivno utjece na njihovo zdravlje i moral, te stvara bolje uvjete za njihov rad, a samim tim i povecava njihovu produktivnost.
Primjera radi, petogodišnje istraživanje o vezi ergonomije radnog prostora i produktivnosti provedeno na više od 4.000 zaposlenika razlicitih tvrtki u SAD-u postiglo je zanimljive rezultate: nakon uvodenja ergonomski ispravnih radnih stolova i stolaca, stopa izostajanja sa posla pala je sa 4% na manje od 1%, stopa pogrešaka u radu pala je sa 25% na 11%, dnevna uporaba kompjuterske opreme porasla je sa 60% na 86%, a znatno se smanjio broj zaposlenika koji su zbog bolova u ledima uzrokovanih nepovoljnim položajem tijela bili primorani povremeno ustajati sa svog radnog mjesta, cime je došlo do povecanja produktivnog rada za više od 40%.
Prethodno navedeni podaci dovode do zakljucka da je ergonomski dizajniran ured idealan temelj na kojem adekvatan menadžment, educirani i motivirani zaposlenici te kvalitetan poslovni plan grade poslovnu strukturu konkurentnu i na najzahtjevnijem tržištu.
Medutim, ako se prilikom dizajniranja ureda zanemare pravila ergonomije, postoji opasnost da ce zaposlenici zadobiti ozljede na radu koje su u izravnoj vezi sa uredskim pomagalima ili/i rasporedom istih. Umor i crvenilo ociju, ukocenost i bolovi u ledima, vratu i ramenima, trnci, ukocenost i bolovi u rukama, prstima i zglobovima, te oticanje i ukocenost nogu cesti su pokazatelji da neka ili sva uredska pomagala treba prilagoditi zaposleniku.
Nastanak prethodno navedenih zdravstvenih problema može se preduhitriti poduzimanjem narednih mjera:
Uredski namještaj, narocito radni stol i stolac, mora biti kvalitetne izrade, prilagoden dimenzijama tijela i fleksibilan, tako da svaka osoba može prilagoditi svoje radno okruženje razlicitim kretnjama tijela i zadacima koje dnevno obavlja.
Osvjetljenje je takoder od velike važnosti i optimalno je ako dolazi iz tri izvora: ambijentalno osvjetljenje na stropu, radno osvjetljenje na stolu i prirodno osvjetljenje. Izvori svjetlosti moraju biti dobro usmjereni kako bi se izbjeglo nepotrebno opterecenje ociju.
Oci moraju biti minimalno na udaljenosti od 60 cm od ekrana racunala, a vrh ekrana mora biti malo niže od razine ociju ili u razini ociju, tako da je vrat prilikom rada savijen pod kutem od otprilike 15 stupnjeva.
Leda i ramena moraju biti opuštena i naslonjena na naslon stolca, a za laktove je optimalno da se 'odmaraju' na naslonima za ruke, tik uz tijelo i pod kutem od 90 stupnjeva. Koljena takoder moraju savijena pod kutem od 90 stupnjeva.
Takoder, istraživanja su pokazala da ucinkovita ventilacija i dobra kvaliteta zraka, te prikladno osvjetljenje i akustika radnog prostora može povecati produktivnost zaposlenika za 6-16%. Ukratko, važno je da sva cula uživaju. Stoga dizajneri cesto u svoje projekte ukljucuju blagodati aromaterapije i kromoterapije.
Npr. u aromaterapiji etericno ulje dobiveno od kore limuna upotrebljava se u svrhu poboljšanja raspoloženja i koncentracije te lakšeg izdržavanja napora. Slican ucinak imaju i etericna ulja metvice, eukaliptusa, bosiljka i ružmarina, dok izrazito antistresno djeluju melisa, bergamot, lavanda.
Kromoterapija - lijecenje bojama temelji se na utjecaju boja na ljudsko fizicko i psihicko zdravlje, a jedna od metoda primjene kromoterapije je upravo kroz uredenje životne i radne okoline. Naravno, razlicite boje imaju razlicit utjecaj na nas.
Zelena je boja ozdravljenja koja umiruje duh i tijelo, stoga se u uredenju radnog mjesta preporucuje uporaba zelene u detaljima. Ljubicasta potice pamcenje i kreativnost, žuta poboljšava raspoloženje, plava djeluje opuštajuce, crvena je boja energije, topline i kreativnosti.
Život i rad na cistom zraku izuzetno su važni za zdravlje. S tim se slaže i zakonodavac, pa prema zakonu o zaštiti na radu poslodavac je dužan provoditi zaštitu nepušaca od djelovanja duhanskog dima. Kao što je navedeno u zakonu, pušenje može biti dozvoljeno ili u posebnoj prostoriji namijenjenoj za pušenje, ili eventualno u prostoriji u kojoj rade samo pušaci. To je takoder potrebno imati na umu prilikom rasporeda radnih mjesta zaposlenika po prostorijama unutar firme.
Dizajn prostora u službi imidža tvrtke
Bez obzira na vrstu djelatnosti kojom se tvrtka bavi, važan cimbenik u stvaranju njenog pozitivnog imidža u ocima javnosti je upravo izgled poslovnog prostora koji na svakog posjetitelja (poslovnog partnera, klijenta itd.) ostavlja dojam profesionalnosti i ucinkovitosti.
Jedan od primarnih uvjeta za postizanje takvog dojma je konzumacija hrane i cigareta iskljucivo u prostoru opremljenom za tu svrhu (npr. kantini unutar tvrtke), a ne u uredu u kojem se primaju stranke.
Takoder, ured kojim dominira nered i hrpe nepospremljenog papira i registratora nije prikladno zrcalo dobro organiziranog i efikasnog poslovanja. Nastanak tog problema može se preduhitriti skladištenjem poslovnih dokumenata i uredskog materijala u prikladno dizajnirane ladice i ormarice postavljene na kljucnim lokacijama unutar ureda koje su nadohvat ruke zaposlenicima.
Zatvoreni ormarici i ladice prikladnije su rješenje nego otvorene police, jer na otvorenim policama cak i uredno složeni fascikli i registratori djeluju neurednije od hrpe razbacanih poslovnih dokumenata koje vrata ormara skrivaju od pogleda.
Takoder, izgled ureda važno je prilagoditi djelatnosti kojom se tvrtka bavi.
Decentan i bezvremenski tehnološki stil pogodan je za uredenje npr. odvjetnickih ili racunovodstvenih ureda. Karakterizira ga neopterecenost ukrasnim detaljima i šarenilom boja, te namještaj ravnih i jednostavnih linija, koji je najcešce izraden od crne kože i kromiranog celika.
Postmodernisticki stil obiluje žarkim bojama, dok jednostavnost i racionalnost, te bijela, crna i siva boja ne postoje za njega. Crvena, žuta, plava, zelena, ljubicasta stvaraju zanimljive i inovativne prostore u kojima je naglasak na formama i detaljima.
S obzirom da postmodernisticki stil ne poznaje cvrsta pravila koja treba slijediti, unutar njega kombiniraju se najrazlicitiji elementi što svakom pojedincu omogucava kreiranje vlastitog stila. Zbog prethodno navedenog, ured oblikovan po uzoru na ovaj stil ostavlja dojam kreativnosti, što je izvrsna preporuka npr. marketinškim, arhitektonskim ili dizajnerskim tvrtkama.
Iako je bitno da se dizajn jednog ureda razlikuje od dizajna drugog, ono što bi trebalo biti zajednicko svim uredima je poboljšanje kvalitete rada i boravka u njima, a takoder i njihov pozitivan utjecaj na ukupni imidž tvrtke.
|
